Apsolutna brzina Zemlje
Na ovoj stranici će biti opisan teoretski postupak određivanja apsolutne brzine Zemlje na osnovu mjerenja trajanja putovanja snopa fotona od izvora do detektora na međusobnoj udaljenosti L. Na oba mjesta se nalaze sinkronizirani atomski satovi. Kada izvor pošalje snop fotona taj sat se zaustavlja, a sat kod detektora se zaustavlja kada snop stigne do njega. Zatim se očitava razlika vremena i na osnovu toga računa.
Poznato je da se Zemlja vrti oko svoje nagnute osi, oko Sunca te sa Suncem oko centra galaksije itd. Prema tome, pravac snopa fotona može biti u bilo kojem položaju prema vektoru brzine Zemlje te je potrebno obaviti više mjerenja u različito doba dana i godine kako bi se dobili što točniji rezultati, tj. stanje kada su vektori brzine i snopa što usporedniji, za jedan slučaj u istom smjeru, a u drugom slučaju suprotnog smjera. Na slici ispod je potrebno vrijeme T2 kada su vektori istog smjera, tj.kada se mjerni sustav kreće u smjeru brzine Zemlje, a T1 u suprotnom slučaju. Zatim se iz najveće izmjerene razlike vremena T = T2 - T1 računa apsolutna brzina Zemlje u apsolutnom mirujućem prostoru.
Pretpostavlja se da znamo dosta točnu brzinu svjetlosti i da je brzina svjetlosti konstantna, tj. da na nju ne utječe brzina izvora.
Poznato je da se Zemlja vrti oko svoje nagnute osi, oko Sunca te sa Suncem oko centra galaksije itd. Prema tome, pravac snopa fotona može biti u bilo kojem položaju prema vektoru brzine Zemlje te je potrebno obaviti više mjerenja u različito doba dana i godine kako bi se dobili što točniji rezultati, tj. stanje kada su vektori brzine i snopa što usporedniji, za jedan slučaj u istom smjeru, a u drugom slučaju suprotnog smjera. Na slici ispod je potrebno vrijeme T2 kada su vektori istog smjera, tj.kada se mjerni sustav kreće u smjeru brzine Zemlje, a T1 u suprotnom slučaju. Zatim se iz najveće izmjerene razlike vremena T = T2 - T1 računa apsolutna brzina Zemlje u apsolutnom mirujućem prostoru.
Pretpostavlja se da znamo dosta točnu brzinu svjetlosti i da je brzina svjetlosti konstantna, tj. da na nju ne utječe brzina izvora.
Na dijagramu ispod je prikazan primjer uz različita rastojanja L od 1000, 2000, 3000, 4000 i 5000 metara kao parametar krivulja. Na apscisi je razlika vremena T u sekundama, a na ordinati je brzina Zemlje u km/s. Pretpostavlja se da se Sunce kreće s nekih 700 km/s, a Zemlja sa nekih 40 km/s po kružnoj putanji malo utječe na tu brzinu. Prema tome, na rastojanju 5000 m bi ta razlika T trebala biti oko 80 ns.